Prvi ozbiljniji spomenik žrtvama represije prema bosanskoj franjevačkoj provinciji
Piše: Nevenka Špoljarić
Objavljeno u Glasu Slavonije (24.5.2016.)
http://www.glas-slavonije.hr/302721/5/Prvi-ozbiljniji-spomenik-zrtvama-represije-prema-bosanskoj-franjevackoj-provinciji
U dvorani prepunoj publike Kluba knjižare Nova predstavljena je najnovija, kapitalna knjiga franjevca i katoličkog publicista Marijana Karaule „Iskušenja Bosne Srebrene – Stradanja bosanskih franjevaca 1944.-1985.“. Pozdravljajući mnoštvo domaćin Ivica Vuletić ustvrdio je, obzirom na iznimno velik odaziv publike, „nedvojbeni čitateljski interes za knjigu koja otvara puno tema i zaslužuje simpozij, a ne samo predstavljanje“ te je predstavio govornike.
Otvarajući razmatranje o knjizi dr. sc. Domagoj Tomas, asistent Odjela za kulturologiju osječkoga Sveučilišta, ustvrdio je kako je djelo „Iskušenja Bosne Srebrene“ logičan slijed i nastavak martirološkog istraživačkog rada o Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj u 20. stoljeću, započetog u vrijeme prve studije ovoga tipa istoga autora, a zapisanoga i objavljenoga 1999. godine u knjizi Žrtve i mučenici. Stradanja bosanskih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i komunizmu (knjigu su tada u organizaciji Glasa Slavonije predstavili prof. dr. Josip Vrbošić i novinarka Nevenka Špoljarić).
„Istraživački je rad ovaj put dopunjen novim izvorima, informacijama i interpretacijama te proširen motrištem ljudskih gubitaka i stradanja, materijalnim i drugim oblicima ‘iskušenja’ poput pravne uzurpacije. Obrađeno je burno razdoblje druge polovice 20. stoljeća koje se proteže od 1944. do 1985. godine. U četverodijelnoj strukturi autor uvodno razrađuje prostorno-vremensku kontekstualizaciju širih povijesnih zbivanja u razdoblju Drugog svjetskog rata i poraća te uzroke stradavanja, zatim obrađuje cjeline: vrijeme smrti nabrajući ubijene, nestale i umrle svećenike, bogoslove i sjemeništarce (prilaže fotofrafije, biografije, okolnosti smrti i eventualno izvor podataka), vrijeme suđenja i vrijeme uzurpacija… Iako autor nema stručnu izobrazbu povjesničara, ovom je studijom ispunio sve temeljne uzuse historiografije, uključujući metodološki pristup (kritički pristup relevantnoj izvornoj arhivskoj građi, periodici i literaturi) te primjeren znanstveni aparat i dodatnu opremu“, naglasio je Tomas. „Po meni, ovo je do sada najbolja knjiga Marijana Karaule. Donosi vrlo kompletnu povijest Bosne Srebrene, kontroverze u vrijeme komunističkog režima, donosi jedinstven popis osuđenih svećenika sve do osamostaljenja, uklapa presude KPD Zenica, zatim zakone i jasni prikaz teških vremena Crkve i stradalnika bivšeg sustava. Objektivna je i nije prva o žrtvama, protjerivanju, no ovdje nije riječ o pisanju kao kod drugih ‘crkvenih’ autora o ‘natjecanju’ u broju žrtava… ne trebamo nabacivati brojke već objektivnim pristupom pristupiti čovjeku, pristupom kakav je fra Marijanov, istražiti i po pravilima struke pristupiti temi“, kazao je dr. sc. Miroslav Akmadža, viši znanstveni suradnik slavonsko-brodske podružnice Hrvatskog instituta za povijest, pohvaljujući i priznajući kako se i on u svojim istraživanjima koristio prikupljenom ospežnom povijesno-dokumentacijskom građom Marijana Karaule.
„Ovo je pozamašna i teška knjiga istinoljupca i fratarskog istraživača fra Marijana Karaule, koji s ovom problematikom živi i diše dugi niz godina. Metodološki je knjiga napisana narativno, utemeljena na arhivskim materijalima dobrim dijelom pravosudne provinijencije“, kazao je dr. sc. Josip Vrbošić, bivši veleposlanih u BiH, veleposlanik MVEP-a i profesor Pravnog fakulteta u Osijeku, te zaključio: Drago mi je da se knjiga predstavlja u Osijeku jer ovdje fra Marijan nije redak gost, ima suradnike kojima je knjiga poveznica kao i livanjsko podneblje i fratarski habit. Preporučam je za pročitati jer rasvjetljava razdoblje fratarske-svećeničke, a onda i narodne povijesti unutar ‘Bosne Argentine’, odnosno službeno Bosne Srebrene, sve tamo od 1291. godine i njenih početaka na području današnje Srebrenice. Danas prema nekim procjenama na cijelom području živi tridesetak katolika, a ključ kapele Svete Marije, na predjelu Klisa (klis na trurskom znači crkva), čuvao je postariji čovjek po imenu Izet Imamović kojega su u šali zvali fra Izet. Dakle, tema je bolna i teška.“ Marijan Karula, franjevac u Franjevačkom samostanu i crkvi sv. Ante u Bistriku u Sarajevu, naposljetku je zahvalio osječkoj publici, predstavljačima, osobama i institucijama koji su pridonijeli objavljivanju knjige do sada predstavljene u Sarajevu, Livnu, Mostaru i Zagrebu. „Naglasak ovoga susreta ne stavljam na predstavljanje nego na temu – represivni odnos bivšeg jugoslavenskog sustava prema Crkvi na primjeru Bosne Srebrene. O stradanju bosanskih franjevaca čini se ponajmanje se zna. Ideja za pisanje o temi stradanja franjevaca Bosanske franjevačke provincije rođena je spontano u jesen 1993. godine, kada sam bio u župnom uredu u Livnu gdje je organizirana 50. godišnjica sjećanja na fra Bonu Grebenarevića, ratnog župnika u Podhumu kod Livna kojeg su partizani ubili strijeljanjem 1. prosinca 1943. na Bugojanskoj malti i zakopali u smetlište… Knjiga, sa svojim nedostatcima i manama, svojevrstan je prvi ozbiljniji spomenik svim osobama i materijalnim žrtvama represije jugoslavenskog socijalističkog sustava prema bosanskoj franjevačkoj provinciji. No, nipošto ne smatram da je ovom knjigom definitivno zaokruženo i završeno istraživanje ove teme“, rekao je autor Karaula. Izvori korištene građe za sadržaj na gotovo 550 stranica su: arhivi (17 uključujući državne, crkvene i KPD Zenica), brojne župne matice, kronike, kronologije, ljetopisi, šematizmi i nekrologiji te časopisi i novine. Kapitalno djelo fra Marijana objavila je nakladnička kuća Synopsis Sarajevo-Zagreb.