Predstavljen drugi svezak Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine
Piše: Vesna Hlavaček
Objavljeno u Dnevnom listu (28.10.2015.)
http://dnevni-list.ba/web1/predstavljen-drugi-svezak-hrvatske-enciklopedije-bosne-i-hercegovine/
U dvorani Narodnoga pozorišta u Sarajevu, u prisustvu brojnih istaknutih predstavnika političkoga, vjerskoga i kulturnoga života, te članova akademske zajednice i diplomatskoga zbora, kao i ostalih visokih uzvanika, predstavljen je drugi svezak Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (E-J). Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića, promociju su organizirali nakladnici – Hrvatski leksikografski institut BiH, Mostar i Synopsis d.o.o., Sarajevo – Zagreb, te UG KulturANTI, Sarajevo.
Na drugom svesku Hrvatske enciklopedije BiH radila su 182 suradnika… Ima 711 stranica i sadrži 1.655 natuknica, 820 fotografija i 38 karata.
“Točno prije šest godina, na ovom smo istom mjestu predstavili prvi svezak Hrvatske enciklopedije”, podsjetio je dr. Jakov Pehar, glavni urednik djela. “Ovaj, drugi svezak, rađen je istom, suvremenom leksikografskom metodologijom kao i prvi…Obuhvaćene su osobe, događaji,institucije i prostori, a osnovni kriteriji kojim smo se vodili bio je njihov doprinos u kulturnom, javnom, političkom ili religijskom životu. No, Enciklopedija ne tretira samo osobe, događaje, institucije i prostore iz hrvatskoga etnikuma… Svi oni koji su dali doprinos u kulturnom, političkom i religijskom životu, uvršteni su u knjigu”, naglasio je Pehar i dodao:” Naša je zadaća prirediti četiri sveska Enciklopedije i u eventualnom dodatku dopuniti propušteno. Četrdeset dva urednika uređivali su natuknice. Zamjenik glavnoga urednika bio je dr. Marko Karamatić, koordinator – Ivan Lovrenović, a pomoćnici glavnoga urednika bili su Ivan Anđelić, mr. Vladimir Šoljić, dr. Krešimir Regan i dr. Zoran Tomić.”
Pomoćni biskup vrhbosanski, mons. dr. Pero Sudar izrazio je radost zbog izlaska dugoga sveska Hrvatske enciklopedije BiH.” Ona je već po svojoj definiciji djelo vrhunske i trajne kulturne vrijednosti, škrinja korisnoga i neophodnoga znanja, danas potrebnoga svakom čovjeku. Premalo poznajemo bolju stranu vlastite prošlosti… Unatoč svim teškoćama, od ovoga projekta nije se odustalo. Ova će Enciklopedija trajno svjedočiti da se i u ovim, kulturi nesklonim vremenima i nekoj vrsti sveopće zbunjenosti, našlo dovoljno snage za stvaranje djela trajne vrijednosti. Želim sa zahvalnošću naglasiti da su povijest i djelovanje katoličke crkve u Enciklopediji prikazani na doličan način, a glavni nositelji te povijesti, protagonisti njezinoga djelovanja, tretirani kao i svi drugi javni i kulturni djelatnici. U omjeru od 20 posto su zastupljeni crkveni suradnici, natuknice i osobe koje su vezane za Katoličku crkvu i druge crkve i vjerske zajednice u BiH, što ukazuje na važnost uloge koju je crkva imala u biću hrvatskoga naroda”, naglasio je Sudar.
Dr. Marko Karamatić, zamjenik glavnoga urednika Enciklopedije, podsjetio je da sam naziv enciklopedija, u modernome značenju, podrazumijeva djelo koje sadržava, sažeto i pregledno, sveukupno ljudsko znanje, u formi zaokruženih cjelina, članaka i natuknica, u kojima se prezentiraju sve bitne činjenice o nekoj temi. “Hrvatska enciklopedija BiH urađena je u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, u njezinom konačnom oblikovanju. Temeljna intencija Enciklopedije jest cjelinu hrvatskoga nacionalnoga života u BiH obuhvatiti i opisati na način koji istinski odgovara povijesnoj i aktualnoj ukorijenjenosti Hrvata u toj zemlji, kao svojoj domovini. Predmet interesa Enciklopedije su Hrvati iz BiH, živjeli u BiH ili ne, te pojedinci i ustanove izvan hrvatskoga etnikuma čija je djelatnost na bilo koji, enciklopedijski relevantan način vezana za život i kulturu Hrvata u BiH. Projekt je stvoren i nošen ponajprije entuzijazmom skupine ljudi, a posao je obavljen profesionalno, te je u konačnici stvoreno ozbiljno djelo. Sam naslov djela ukazuje na dvije činjenice: da je Enciklopedija hrvatska, što znači da je naglasak na povijesti, kulturi, duhovnosti, gospodarstvu, znanosti i umjetnosti bosanskohercegovačkih Hrvata; druga je činjenica da je ona i enciklopedija BiH, što ukazuje na to da je uzet u obzir povijesni, kulturni, društvenopolitički i državnopravni kontekst,u kojem Hrvati opstoje i žive s drugim narodima u BiH”, zaključio je Karamatić.
Dr. Žarko Papić kazao je kako Hrvatska enciklopedija BiH, kao kapitalno djelo, metodološkim pristupom i kvalitetom pokazuje kako BiH niti je bila, niti jest crna rupa Europe. “Želim skrenuti pozornost na povijest nastanka Enciklopedije, koja mi se čini važna – od ideje Leksikona Hrvata u BiH, preko Hrvatskoga leksikona BiH, do Hrvatske enciklopedije BiH. Dakle riječ je o razvoju ideje da ovo djelo treba biti i nacionalna, hrvatska, i opća enciklopedija BiH. U tom su kontekstu obrađeni Hrvati, značajni pojedinci iz BiH, Hrvatske i drugih zemalja, ali i Srbi i Bošnjaci od značaja za BiH, pa time i za Hrvate u BiH. Dopala mi se odrednica po prvi put enciklopedijski obrađena – Hercegovina… Neobično važnim smatram temat Hrvati, te sjajan opis višeslojnosti identiteta… Enciklopedija je graditeljski pothvat na građevini cjelovite, demokratske BiH, ravnopravnih naroda i ostalih, u stvarnom a ne samo u formalnopravnom pogledu…”, istaknuo je Papić.
Dr. Šaćir Filandra okarakterizirao je drugi svezak Hrvatske enciklopedije kao dio znanstvenoga projekta prvoga slobodnoga, cjelovitoga samoodređenja bosanskohercegovačkih Hrvata. “BiH iz perspektive višestoljetnoga duhovnoga, socijalnoga, političkoga bitisanja Hrvata i hrvatskoga naroda na njezinome tlu, te doprinos tog naroda ukupnome životu i razvoju današnjega društva i države zadatak je koji je ovaj svezak Enciklopedije, na znanstveno utemeljen, društveno odgovoran način, ispunio… U ovom je svesku dan prikaz Hrvata u BiH u njihovoj etnokulturnoj posebnosti, što jest primarno, ali istovremeno i u njihovom suodnosu sa zajedničkim, drugonarodnim i općim socijalnim i povijesnim kategorijama, ličnostima i događajima. Svi elementi zajedničke, bosanskohercegovačke egzistencije, kao suodređujući činitelji, zajednički svim njezinim narodima, ovdje su navedeni, u prepletu s temeljnim praćenjem hrvatske izvedenice iz te zajedničke povijesne osnovice. To, da suvremeni Hrvati, sa svojim precima u BiH, jesu bitan gradivni element ove države i društva ovdje je prvi put u njihovoj povijesti prikazano na krajnje pregledan i znanstveno utemeljen način”, drži Filandra, i dodaje: “Ključno je pitanje danas, u epohi kasne moderne, ili postmoderne, na kojim vrijednostima, moralnim, političkim i civilizacijskim, u BiH stvoriti zajednički identitet. Uvjeren sam da je ova enciklopedija jedan od bitnih elemenata tog budućeg zajedničkoga, pluralnoga, kulturnog i političkog identiteta naroda i stanovnika BiH.”
Dr. Zoran Tomić istaknuo je da su enciklopedije uvijek neka vrsta zrcala u kojemu se ogledava svijet, pa su tako odraz svijeta, ali i odraz nas samih, koji o tome svijetu svjedočimo. “Hrvati u BiH objavljuju vlastitu enciklopediju BiH. Svjedoče o BiH i o sebi, ostavljaju trag… Bosna ostaje bez svjedoka, tvrdio je još prije petnaestak godina dr. Markotić, misleći da njezini Hrvati, kao baštinici starosjedilaca ovih prostora lagano cure i nestaju. Ali još uvijek, dok jesmo, svjedočimo o sebi, i drugima, snagom vjere, da, unatoč svemu, vrijedno je znati, imati znanje o sebi i drugima, o zemlji u kojoj živimo, i u kojoj našim prinosom dokazujemo da znanje uklanja tamu neznanja i predrasuda. Hrvatska je enciklopedija dobar izvor informacija o BiH i Hrvatima u njoj i zasigurno će biti pravi izvor onima koji će iz znatiželje potražiti neke informacije, kao što će biti i dobra polazna osnova za istraživanja svima onima koji će u području svoga zanimanja tražiti početne informacije. Ovaj svezak osobito je važan jer su unutar njega obrađene neke iznimno značajne leksikografske jedinice kao Hrvati, franjevci, jezik, Iliri, i druge, koje svojom dubinom, opsegom i značenjem za život, u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti hrvatskoga naroda u BiH imaju iznimnu važnost. Sve što se ostvaruje kao djelo ljudi podložno je i određenim propustima, no unatoč i svojoj nesavršenosti, svjedoči o nastojanju, naporu, da se prevlada praznina. Suma poznatih znanja, kada se objavi, bogatstvo je kojemu se uvijek iznova može pristupiti kao tradiciji koja nije zauvijek završena, zapečaćena stvarnost, nego vječno živo tkivo znanja, na čijim je temeljima moguće izgraditi beskrajno mnogo novih mogućnosti”, kazao je Tomić.
Ravnatelj Hrvatskoga leksikografskoga instituta Ivan Anđelić zahvalio je svima koji su dali svoj prinos nastajanju i predstavljanju Hrvatske enciklopedije BiH i dometnuo kako su autori pokušali objektivizirati sve pojave i procese sa povijesne i znanstvenoteorijske distance, sačuvati zdravu ravnotežu između pojedinih struka, ne naglašavajući nijednu, ali stvoriti pozitivan, ukupni amalgam kulturne, povijesne, i umjetničke kompozicije naše domovine Bosne i Hercegovine.
Glazbeni prinos programu promocije dali su zborovi franjevačkih bogoslova “Fraternitas” i “Fra Nenad Dujić”, pod ravnanjem fra Emanuela Josića i Tamburaški orkestar Franjevačke teologije Sarajevo, pod vodstvom fra Stjepana Antolovića. Voditelj programa bio je Hrvoje Vranješ.
Knjigu je tiskao Grafotisak d.o.o. – Grude.