O stradanju bosanskih franjevaca
Prikaz knjige: KARAULA, Marijan. Iskušenja Bosne Srebrene: Stradanja bosanskih franjevaca 1944.–1985. Izd. Synopsis d.o.o., Zagreb; Synopsis d.o.o., Sarajevo; Svjetlo riječi, Sarajevo. Zagreb – Sarajevo, 2014., 566 stranica
Piše: Miroslav Akmadža
Marulić. Zagreb, 47./2014., br. 5-6 (261), rujan-prosinac 2014., str. 212-214
Povijest Bosne i Hercegovine nakon Drugoga svjetskog rata općenito je vrlo malo obrađivana tema u suvremenoj povjesničkoj znanosti. To se odnosi i na njezin crkveni dio, barem što se tiče istraživanja povjesničara po struci. Nešto su se više toj problematici posvećivali sami svećenici, od kojih su neki i povjesničari. Jedan od najaktivnijih istraživača crkvene povijesti, posebice povijesti bosanskih franjevaca, upravo je autor ove knjige, franjevac Marijan Karaula. Onaj tko je čitao njegove radove, npr.: Žrtve i mučenici ili Knjiga bola. Stradanje Hrvata livanjskog kraja u dva posljednja rata, teško je mogao zamijetiti da Karaula nije povjesničar po struci. Dapače, Karaula se u svim segmentima svoga istraživanja i pisanja vrlo strogo pridržava historiografske struke. Tek se tu i tamo, kroz neke njegove teološke izraze i tumačenja, i poneke emotivne reakcije, može uočiti da se radi o svećeniku.
Tako i u ovoj iznimno vrijednoj knjizi Iskušenja Bosne Srebrene: Stradanja bosanskih franjevaca 1944.-1985., Karaula vrlo kvalitetno, nepristrano i dokumentirano razrađuje vrlo zahtjevnu problematiku i donosi, na dobrobit suvremene historiografije, vrlo važne podatke. To su podatci o sudbinama brojnih ubijenih i osuđivanih i zatvaranih franjevaca provincije Bosne Srebrene, kao i o poslijeratnoj sudbini, najčešće nasilno oduzete ili uzurpirane najvrjednije crkvene imovine, kao što su školske i samostanske zgrade ili župni uredi.
Knjiga je sadržajno podijeljena na tri djela. Prvi dio se odnosi na Drug i svjetski rat, a ponajviše 1945. godinu, odnosno vrijeme kada je najveći broj franjevaca Bosne Srebrene smrtno stradao, ponajviše od strane partizanskog pokreta i novoutemeljene komunističke vlasti. Iako su nam podatci o smrtno stradalima poznati i iz ranijih Karaulinih djela, ali i drugih, Karaula ovdje sustavno i dokumentirano donosi podatke za svaku pojedinačnu žrtvu Drugoga svjetskog rata i poraća.
U drugom dijelu knjige Karaula donosi podatke o 98 osuđenih franjevaca Bosne Srebrene u razdoblju od 1945. do 1985. godine, od kojih su neki osuđeni na smrt, neki na dugogodišnje, a neki na kraće kazne zatvora, a bilo je i onih koji su umrli u zatvorima od posljedica loših zatvorskih uvjeta ili tjelesnog zlostavljanja. Rijetko u literaturi možemo naći podatke o suđenjima i osuđenima u skoro cijelom razdoblju komunističke vladavine, pa je samim time ova knjiga otvorila i nove mogućnosti istraživanja navedene problematike.
Treći dio knjige donosi podatke o uzurpaciji, kao jednom od oblika oduzimanja crkvene imovine, školskih, samostanskih, župnih i drugih crkvenih zgrada u vlasništvu Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Ti prostori su najčešće na silno oduzimani, a oduzimale su ih vojne postrojbe, državne bolnice i škole, ili mjesne vlasti i organizacije, a onda su vrlo često i u potpunosti oduzimani na temelju raznih zakona (nacionalizacija, konfiskacija, eksproprijacija, agrarnih reforma), koji su u međuvremenu donašani. Bilo je i crkvenih zgrada koje je uprava Provincije i dragovoljno davala na korištenje mjesnim i državnim vlastima, svjesna potrebe raznih ustanova za prostorom, koje ih onda dugi niz godina vlasti nisu htjele napustiti, a vrlo često za korištenje tih prostora nisu davale nikakvu naknadu. O ovoj problematici u Hrvatskoj je već nešto i pisano (Stjepan Kožul, Miroslav Akmadža), ali u Bosni i Hercegovini o tome nema ozbiljnijih studija, a taj nedostatak Karaula ovom knjigom vrlo kvalitetno nadoknađuje.
Tekst u knjizi popraćen je vrijednim fotografijama i drugim ilustracijama, a Karaulin jednostavan vrlo jasan i lijep izričaj, očito nastao i kao plod njegovog dugogodišnjeg rada u novinarstvu, omogućuje, ne samo akademski obrazovanoj, nego i široj javnosti lakoću razumijevanja pročitanog teksta.
U svakom slučaju ova knjiga razmatra jedno vrlo burno i dosad nedovoljno istraženo razdoblje i područje povijesti Bosne i Hercegovine, ponajprije u vidu donošenja brojnih podataka o provođenju i posljedicama komunističke represije u odnosu na Franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu, ali i šire.
Karaulina knjiga vrijedan je doprinos suvremenoj historiografiji i nezaobilazna literatura za sve buduće istraživače navedene problematike.