Branko Radonić rođen je 1985. u Splitu. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Vrgorcu. Na Sveučilištu u Zadru studirao je povijest i geografiju te diplomirao temom o osmanlijskoj upravi na području Vrgorske krajine (2009.). Doktorand je povijesti na poslijediplomskom studiju „Humanističke znanosti“ Filozofskog fakulteta u Splitu gdje istražuje povijest Vrgorca između dva svjetska rata. Predaje geografiju (povremeno i povijest) u Osnovnoj školi „Vrgorac“ (od 2009.) i Osnovnoj školi „Gradac“ – Područna škola Drvenik (od 2019.). U vrgorskoj osmoljetki vodi i novinarsku družinu te uređuje nagrađivani list Školska oaza (od 2016.).
Sudjeluje u pokretanju tadašnjeg mjesečnika (a kasnije dvomjesečnika) Vrgoračke novine kao suradnik (2008.), a potom vrši dužnost zamjenika glavnog urednika (2009.) ove tiskovine, u čijih je 70 brojeva do 2016. autorski objavio preko tisuću novinskih članaka, uvodnika, povijesnih tekstova, intervjua, kolumni i slično. Vodi i uređuje projekt „Vrgorske novine“ na društvenim mrežama (od 2009.). Bio je stalni je suradnik tjednika Makarska kronika za koji je redovito izvještavao iz Vrgorca (2013.-2021.). Objavljivao je novinske i stručne članke u drugim manjim specijaliziranim novinama, časopisima i portalima. Tijekom studija (2006.) pokreće blog Vrgorska krajina, na kojemu je do 2019. godine objavio više od 1.200 tekstova kroničarske, aktivističke, političke, polemičke i povijesne tematike. Godinama je to bio najčitaniji medij u vrgorskom kraju.
Od istraživačkih projekata izdvajamo rad o životu gotovo zaboravljenog svjetskog putnika Mate Šimunovića zvanog Svjetski (1900.-1969.) kojim je pobudio interes šire javnosti za njega (2008.). Suautor je istraživanja i izložbe fotografija i dokumenata posvećene stradanju Vrgorčana od četnika 1942. u talijanskoj operaciji „Albia“, otvorene u Dragljanima (2012.). Inicirao je i koordinirao gostovanje svjetski poznate izložbe „Anne Frank – povijest za sadašnjost“ u Vrgorcu u suradnji s organizacijom HERMES i Kućom Anne Frank iz Amsterdama (2014.). Suautor je izložbe fotografija i novinskih članaka te autor izložbenog kataloga o ratnom putu vrgorske 3. bojne „Crnostrik“ 156. makarsko-vrgorske brigade Hrvatske vojske u Domovinskom ratu (2016.). Autor je dokumentarne izložbe povijesnih fotografija i kataloga posvećenih izgradnji odvodnog tunela Krotuša u Vrgorskom polju od 1936. do 1938. koja je 2018. otvorena u Vrgorcu, a potom gostovala u Staševici i Pločama. Još jednu takvu izložbu i katalog naslovljen „Vrgorska poljoprivreda nekad“ priredio je 2019. godine. Inicijator, organizator i predavač je na vrgorskom dijelu 1. izdanja međunarodne manifestacije „Noć tvrđava – Night od Fortesses“ održane na povijesnim lokalitetima u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori u sklopu europskog projekta „Fortitude“ (2022.). Održao je više javnih predavanja s temama iz vrgorske povijesti i baštine u Vrgorcu i Zagrebu te objavljivao pojedine radove u znanstvenim časopisima.
Od 2015. uređuje internetsku stranicu „Vrgorac nekad“ koja kroz objavljivanje povijesnih fotografija Vrgorca i njegovih sela djeluje na popularizaciji lokalne povijesti u najširoj javnosti. Radi se o svojevrsnom foto albumu društvenog života jednog grada i virtualnom muzeju dostupnom svima i u svakom trenutku. Projekt je rezultat terenskog rada po privatnim albumima, škrinjama, ormarima i potkrovljima, a u koji se posudbom svojih starih fotografija dosad uključilo više od tri stotine Vrgorki i Vrgorčana.
Inicijator je i predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine, prve organizacije ovakve vrste u Vrgorcu, osnovane radi sveobuhvatnog promišljanja i aktivnog djelovanja na istraživanju povijesti, skupljanja povijesnih izvora, zaštiti materijalne i nematerijalne kulturne baštine i očuvanja lokalnog kulturnog identiteta Vrgorske krajine. Društvo je osnovano 2018. godine. U sklopu aktivnosti Društva, pokrenuo je portal Vrgorskestarine.hr (2020.). Cilj ovoga volonterskog projekta je informiranje javnosti o aktivnostima Društva prijatelja vrgorske starine, a pogotovo popularizacija povijesne znanosti i neistražene lokalne povijesti Vrgorca.
Godine 2022. objavio je svoje prve dvije knjige: „Stoljeća vrgorskog vina i pršuta – Pregled povijesti vinogradarstva, vinarstva, svinjogojstva i pršutarstva Vrgorske krajine“ i „Vrgorac 1690. – Izvještaj mletačkoga generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju Alessandra Molina o oslobađanju Vrgorca od Osmanlija“.
Član je Matice hrvatske (2009.), Hrvatskog arhivističkog društva (2020.) i Hrvatskog geografskog društva (2022.). Nagrađen je Plaketom i Grbom Grada Vrgorca za svoj rad u istraživanju vrgorske povijesti i lokalnom novinarstvu (2018.). Laureat je nacionalne historiografske nagrade „Vjekoslav Klaić“ za 2020. i 2021. koju su mu za promociju povijesti Vrgorske krajine na festivalu „Kliofest“ u Zagrebu dodijelili Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo za hrvatsku povjesnicu (2022.).
Djetinjstvo je proveo u zaselku Radonići kod Vrgorca, a od 1998. živi u Vrgorcu. Suprug je i otac.
Od studija pa do danas istraživao je u arhivima i muzejima u Dubrovniku, Makarskoj, Splitu, Zadru, Zagrebu i Beogradu, a posredno proučavao građu i iz arhivskih ustanova u Beču, Veneciji i New Yorku. Uz arhivski rad, godinama aktivno istražuje na terenu – u Vrgorskoj krajini, skupljajući svjedočanstva, fotografije, razglednice i memorabilije. Kroničar je svoga kraja.