Matija Divković
bosanski franjevac, rodonačelnik književnosti u Bosni i Hercegovini
Fra Matija Divković (Jelaške kraj Vareša, 1563. – Olovo, 1631), bosanski franjevac, rodonačelnik književnosti u Bosni i Hercegovini. O njegovu životu nemamo mnogo podataka. Studij je pohađao u Italiji, a kasnije je službovao kao kapelan u Sarajevu. Svoje djelo Nauk krstjanski za narod slovinski (tzv. veliki Nauk) dovršio je u Sarajevu 1609. i ondje je započeo pisati Sto čudesa. Tiskao ih je u Mlecima (Veneciji) 1611. godine. Od 1612. do 1614. piše Besjede u Kreševu i završava u Olovu. Godine 1616. u Mlecima tiska Besjede i Nauk krstjanski s mnozijemi stvari duhovnijemi (tzv. mali Nauk). Djela je tiskao bosančicom, pismom duge tradicije u Bosni koje su franjevci koristili kao službeno pismo. Kako u Veneciji tiskari nisu poznavali ni hrvatski jezik ni bosančicu, Divković se sam potrudio da nadzire izlijevanje slova i tiskanje knjiga. Njegova su djela bila vrlo popularna u narodu. Njihova je značajka da ih je prilagođavao narodu ilustrirajući ih mnogim primjerima iz života. Mali Nauk je do 1738. tiskan u 25 izdanja. Divković je prvi bosanski pisac koji je objavio svoja djela na narodnom jeziku. Stoga se smatra rodonačelnikom književnosti u Bosni i Hercegovini.