Silva Rerum Bilješke o ishodištima pučkih tradicija

Additional information

Budući da su prilozi prikupljeni u ovoj knjizi nastajali u različito vrijeme i s različitom svrhom i namjerom, već na prvi pogled vidljiva je njihova tematska raznolikost. Ta očigledna činjenica sasvim opravdava naslov knjizi – Silva rerum, dakle, knjiga je kao šuma stvari, odnosno svaštara, bilježnica u kojoj se u raznolikim prilikama prikupljaju različite bilješke i pojedinačni podatci zanimljivi i možda korisni za neki budući, cjelovitiji prinos. U klasičnoj europskoj pa tako i u hrvatskoj etnologiji, do prije nekoliko desetljeća, glavni predmet i vodeća tema zanimanja i bavljenja bila je tradicijska kultura, pučki običaji i predaje, etnička povijest. Danas dominiraju sociokulturne teme. Interes je manje povijestan, fokus je na pristupu suvremenosti, temama današnjice, često prije čak i političkim prije no onim kulturnim. Riječ je o krizi identiteta u hrvatskoj etnološkoj znanosti, krizi koja je začeta još duboko u prethodnome stoljeću. Nadomještana novim, dijelom i neetnološkim temama i sadržajima, naša etnologija bjelodano pokazuje da svoje obnavljanje malo ili nimalo zasniva na starijim temeljima. Gubitak veze novijih težnji i starijih pristupa i nasljeđa etnološke znanosti rezultirao je njezinim poljuljanim identitetom.

Damir Zorić rođen je 1960. u Grudama, BiH, a odrastao u Zagrebu. Studirao je etnologiju i povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Magistrirao je 1987. temom tradicijskih oblika grobova i nadgrobnih spomenika, a doktorirao 1999. na temu etnologijskih istraživanja isusovačkog misionara Ferdinanda Konšćaka u 18. stoljeću u Donjoj Kaliforniji. Kao mladi istraživač i znanstveni asistent od 1986. do 1991. radio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Potom je od 1991. do 2001. obavljao niz dužnosti u hrvatskoj Vladi, Saboru te Ministarstvu vanjskih poslova. Od tada do danas djeluje u privatnom poslovanju, od 2004. kao zaposlenik Koncerna Agram u Zagrebu. Predavao je (od 2007. do 2010.) na Sveučilištu u Zadru, a od 2016. predaje na Sveučilištu u Mostaru. HKD „Napredak” i Matica hrvatska u Sarajevu 2000. godine objavili su mu knjigu Misionar i kulture drugih. Etnologijska istraživanja Ferdinanda Konšćaka u Donjoj Kaliforniji, koja je u drugom, dopunjenom izdanju izišla 2002. pod naslovom Ferdinand Konšćak, misionar i istraživač, u izdanju Nakladnog zavoda Matice hrvatske u Zagrebu. Matica hrvatska, u kojoj je dugogodišnji aktivan član, objavila mu je 2011. knjigu o kulturološkim prinosima hrvatskih misionara pod naslovom Etnografije hrvatskih misionara.