Franjevački klerici provincije Bosne Srebrene na studiju u Đakovu i na mađarskim učilištima. Mađarska nastojanja oko mađarizacije bosanskog franjevačkog pomlatka

Additional information

U pisanoj zaostavštini dr. fra Berislava Gavranovića u franjevačkom samostanu na Petrićevcu, Banja Luka, čuva se daktiloskript njegove studije, naslovljene: Mađarska nastojanja oko mađarizacije bosanskog franjevačkog pomlatka. Studija je pisana na temelju izvorne građe, a većina je u cjelovitom obliku ili u izvodima, donesena u Dodatku, što knjizi daje i posebnu vrijednost. Fra Berislav je imao za cilj da prikaže kako je mađarski politički režim postupao i što je činio da bi bosanske franjevačke studente odvojio od utjecaja biskupa Strossmayera i ilirizma, te da bi ih se odnarodilo i mađariziralo. Ta se nit, istina, provlači kroz cijelu studiju, ali je njezin sadržaj širi, pa se činilo da bi to i naslovom trebalo izraziti. Zato se priređivač knjige (dr. fra Velimir Blažević) odlučio za ovaj novi – Franjevački klerici provincije Bosne Srebrene na studiju u Đakovu i na mađarskim učilištima, a fra Berislavov naslov: Mađarska nastojanja oko mađarizacije bosanskog franjevačkog pomlatka, ostaje kao podnaslov.

Fra Berislav Gavranović (Šurkovac kraj Prijedora, 1900 – Petrićevac kraj Banje Luke, 1980), bosanski franjevac, povjesničar. Nakon završenog studija povijesti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, predavao je opću i nacionalnu povijest na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. Doktorirao je u Beogradu temom: “Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881. godine”, koja je tiskom objavljena u Beogradu 1935. Osim doktorske disertacije, uz veći broj članaka koje je objavljivao u Franjevačkom vijesniku i u časopisu Dobri Pastir u Sarajevu, napisao je i objavio također knjige: Bosna i Hercegovina od 1853-1870. godine, Sarajevo, Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine, 1956.; Bosna i Hercegovina u doba austrougarske okupacije 1878. godine, Sarajevo, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1973.;  Dolazak trapista u Delibašino Selo kod Banja Luke i njihova djelatnost, Banja Luka, 1964.; Povijest franjevačkog samostana Petrićevac i franjevačkih župa u Bosanskoj Krajini, Sarajevo, 1959. Uz studiju Mađarska nastojanja oko mađarizacije bosanskog franjevačkog pomlatka, u rukopisu mu je ostala opširna monografija o samostanu Kraljeva Sutjeska i samostanskom području.