Bosanski franjevci: Čuvari pamćenja državnosti Bosne
U knjigama bosanskih franjevaca napisanim u 19. stoljeću današnji čitatelj može naći podatke o historijskim zbivanjima i društvenim lomovima.
Piše: Jasmin Agić
Književnost bosanskih franjevaca ima mnogostruku vrijednost, koja se ne ogleda samo u njenom teološko-didaktičkom aspektu, nego je to i književnost, koja dosta govori o vremenu u kojem je nastala, pa se danas ona s posebnom pažnjom čita među historičarima. Bosanski franjevci su bili hroničari zbivanja i njihovi “zapisi” imaju dimenziju svjedočanstva, iz kojeg se može vidjeti na koji način je bio uređen život u vrijeme kada su bilježili događaje.
Posebnost drugog kola edicije knjiga u biblioteci “Iz Bosne Srebrene” jeste činjenica da se u njima može dosta saznati o historiji Bosne u 19. stoljeću. Upravo mogućnost da čitamo o događajima koji su od prelomnog značaja za historiju i društveni razvoj Bosne i Hecegovine ono je suštinski bitno što saznajemo čitajući franjevačke “zapise” iz tog vremena, kaže promotor knjiga, franjevac Ivan Šarčević, napominjući da je politička historija uvijek bila ono što je interesiralo franjevačke zapisivače.
Historija 19. stoljeća
“Osim prve knjige Stjepana Margitića, koja je nabožno-didaktičkog karaktera, ostale knjige su sve iz 19. stoljeća, jednog vrlo turbulentnog stoljeća, u kojem, osim latiniteta i biografija o franjevcima i izbora iz djela Ivana Franje Jukića, možemo čitati cjelokupnu povijest 19. stoljeća, koje je za nas u Bosni i Hercegovini jako bitna. To je u biti početak zakašnjele modernizacije unutar Otomanskog carstva, također dosta se govori i o unutar crkvenim problemima. Dakle, to su vrlo značajna djela, pogotovu, velim, za 19. stoljeće, tamo negdje od kraja Bečkog rata i do dolaska Otomanskog carstva u granice, recimo tako, današnje Bosne. Tu se može čitati i o ustancima u Bosni od Krajišnika, preko ustanka Husein-kapetana Gradaščevića i Ali-paše Rizvanbegovića, do Hadži-Lojinog ustanka prije dolaska Austrije.”