Tag - roman

Josip Mlakić: prikaz knjige Almina Kaplana “Trganje”

Almin Kaplan, „Trganje“, Synopsis, Sarajevo–Zagreb, 2017.   Piše: Josip Mlakić Express, 9. 3. 2018.   Kada sam prije nekoliko mjeseci pisao o knjigama Damira Ovčine i Elvedina Nezirovića, pisao sam ujedno i o nečemu što bi pretenciozno mogli nazvati budućnošću književnosti na prostoru BiH. Tada sam govorio isključivo o proznim piscima, te nisam spomenuo Almina Kaplana, mostarsko-stolačkog pjesnika, autora “Mostarske zbirke” koja je prošle godine objavljena u Zagrebu, u VBZ-u. U međuvremenu je Almin Kaplan objavio roman “Trganje” koji može ravnopravno stajati uz bok s [...]

Read more...

Amila Kahrović-Posavljak: Magnovenja istrgnutog svijeta

Almin Kaplan, Trganje, Synopsis, Zagreb–Sarajevo 2017., 134 str. Trganje Almina Kaplana, roman objavljen 2017. godine u izdanju Synopsisa, po svemu je neobična knjiga. Priča je to o selu pored Stoca, dalekom od svakoga centra i svake odluke, preko čijih leđa se prelama savremena historija devedesetih godina. Namjerno pišem preko leđa jer se selo o kojem govori Almin Kaplan pred čitateljem pokazuje kao jedan organizam, utihnuo i nagrižen avetima rata. Jedno je to malo selo, dva naroda i tri vojske. U [...]

Read more...

Miljenko Jergović: Trganje

Almin Kaplan, Trganje, Synopsis, Zagreb–Sarajevo 2017., 134 str. Pjesnik i prozaist s Dubravske visoravni Almin Kaplan nesumnjivi je dobitak svome čitatelju, odakle god da je, samo da razumije i da kao svoj čita ovaj jezik. Pisac neke druge Hercegovine, a ne one za koju se znalo po vinu, suncu i kamenu, i po snažnim egzaltacijama provincijskih bardova, Kaplan nailazi poslije Dretelja i Heliodroma, kolektivne viktimizacijske autohipnoze i nacionalizma kao jedinog općeprihvaćenog identiteta. Tih i precizan pisac, jedan od onih koji [...]

Read more...

Adnan Žetica: Odšjen od Trganja

Almin Kaplan, Trganje, Synopsis, Zagreb–Sarajevo 2017., 134 str. Trganje je roman prvijenac Almina Kaplana. Trganje označava berbu grožđa. Trga se u zadnjoj sedmici avgusta ili u prvoj sedmici septembra. U porodicama koje su se bavile vinogradarstvom, pa tako i u mojoj, dan trganja bio je svečanost. Dionizijski dan. Označavao je kraj muka. Nestanak određenih poslova poput polijevanja vinograda, i nestanak straha od pojave famozne maće koja bi znala prepoloviti prinos. Trganje je donosilo i značajnu financijsku injekciju za porodični budžet. [...]

Read more...

Logorologije napravile rusvaj na književnoj sceni BiH

Još od vremena danas etabliranih pisaca poput Miljenka Jergovića, Aleksandra Hemona, Faruka Šehića, Semezdina Mehmedinovića, pa i Bekima Sejranovića, nije se u bosanskohercegovačkoj književnosti pojavilo novo književno ime koje je barem donekle u rangu pobrojanih. Ipak, ja bih izdvojio dva imena za koja sam gotovo siguran da će vremenom doći u njihov rang. To su Lejla Kalamujić koja je za svoju debitantsku zbirku kratkih priča “Zovite me Esteban” dobila nagradu “Edo Budiša” koja se dodjeljuje u Hrvatskoj, te Aljoša [...]

Read more...

Željko Ivanković dobitnik nagrade Ksaver Šandor Gjalski 2016.

Nagrada Ksaver Šandor Gjalski za 2016. godinu dodijeljena je knjizi “Rat i sjećanje” Željka Ivankovića (Ex libris-Rijeka, Synopsis-Sarajevo 2016). Tako je odlučilo Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Stjepan Čuić(predsjednik), Dubravko Jelačić Bužimski, Sofija Keča, Ingrid Lončar i Ivica Matičević, na sjednici održanoj 4. listopada 2016. U uži izbor za Nagradu ušle su sljedeće knjige: “Doba mjedi” Slobodana Šnajdera (TIM press, Zagreb 2015), “Knjiga izlazaka” Kristijana Vujičića (Naklada Ljevak, Zagreb 2015), “Pjevač u noći” Olje Savičević Ivančević (Sandorf, Zagreb 2016), “Rupa” Ivane Simić [...]

Read more...

Bosanstvo se odjednom pretvorilo u privatno vlasništvo muslimana

Piše: Josip Mlakić Express, Zagreb   U tradicionalnim medijskim pregledima literature uoči ljetnih odmora, književni kritičar Strahimir Primorac spominje i jedan “upravo tiskani roman”, “Rat i sjećanje” Željka Ivankovića, te navodi kako će ova knjiga možda utjecati na recepciju Ivankovićeva djela u Hrvatskoj, koji je na neki način zapostavljen u odnosu na svoje kolege iz BiH: Jergovića, Lovrenovića, Štiksa, Đikića, Lujanovića… Sam pisac ovaj roman smatra svojim najambicioznijim projektom, svojevrsnim “magnum opusom”, odnosno u “emocionalnom, intelektualnom i spisateljskom smislu svojom najvažnijom knjigom”. A [...]

Read more...

Razgovor | Ivica Đikić, pisac i novinar: Srebrenica je najvažnija tema našeg doba

[Ivica Đikić je novinar i urednik tjednika Novosti, koji izlazi u Hrvatskoj. Nekadašnji je suradnik kultnog splitskog tjednika Feral Tribune. Osim po novinarskom, Đikić je poznat i po iznimnom književnom djelu. Njegov posljednji roman Beara istovremeno je dokumentarna priča, rekonstrukcija genocida u Srebrenici, ali i vrlo hrabra potraga za motivacijom.] Razgovarala: Amila Kahrović-Posavljak Portal Interview.ba 11.7.2016. http://interview.ba/interview/item/21-ivica-dikic-srebrenica-je-najvaznija-tema-naseg-doba   INTERVIEW.BA: Vaš roman Beara jedan je od rijetkih koji se ne svodi na opis zločina, nego pokušava ući u motivaciju. Koliko je bilo teško doći do toga? ĐIKIĆ: [...]

Read more...

Arhitekt genocida

Prikaz knjige: Ivica Đikić, “Beara” (Dokumentarni roman o genocidu u Srebrenici), Ljevak i Synopsis, 2016.   Piše: Suad Beganović Portal Prometej, 13.7.2016. http://www.prometej.ba/clanak/kultura/suad-beganovic-arhitekt-genocida-2568   Sveto književno trojstvo: Autor, Tekst i Čitalac nisu od velike pomoći za razumijevanje Đikićevog romana „Beara“ koji u podnaslovu nosi: „dokumentarni roman o srebreničkom genocidu“. Odgovor na nemogućnost pouzdanog i uobičajenog korištenja književnoteorijskih spoznaja u analizi Đikićeve knjige leži u „pogrešnom“ žanrovskog razvrstavanju ove knjige kao romana. Nesumnjivo, Đikić piše roman, ali ne kao fikcionalnu tvorevinu koja za cilj ima estetsku dopadljivost i [...]

Read more...

Ivica Đikić: Beara

Piše: Miljenko Jergović   Portal www.jergovic.com 7.5.2016. http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/ivica-dikic-beara/   Da su se okolnosti malo drukčije splele i da je voljom svijeta, oličenog, možda, u osobi američkoga ambasadora u Beogradu, izbjegnut rat u bivšoj Jugoslaviji, i da se ta zemlja mirno raspala na republike od kojih je bila sastavljena, Ljubiša Beara bio bi ugledni i dobrostojeći vojni umirovljenik iz elitne splitske četvrti, kapetan bojnog broda umirovljen u admiralskom činu. Ovako, Beara je organizator pogroma nad više tisuća srebreničkih muškaraca (broj žrtava đavo je u svakom našem [...]

Read more...