Presvlačenje krša. Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja
100,00 KM
390.00 HRK / 51.00 €
Autor: Ivo Lučić
Sunakladnik: Multi-trade d.o.o., Široki Brijeg
Broj stranica: 680
Godina izdanja: 2019.
ISBN: 978-9958-01-054-5 (Synopsis, Sarajevo)
978-953-7968-63-2 (Synopsis, Zagreb)
Uvez: meki
Visina: 250 mm
- Additional information
- O knjizi
- O autoru
Additional information
Weight | 2.078 kg |
---|
U knjizi pomalo zagonetna naslova autor pokušava odgovoriti na pitanje zašto je Dinarski krš – u znanosti stručni pojam najvišeg reda – u zemljama u kojima je egzistencijalno važan postao, naprotiv, uglavnom negativan razvojni pojam. Poduzevši opsežna višegodišnja istraživanja na dvije prostorne razine, autor u fokus postavlja Popovo polje kao jedan od najmarkantnijih krških krajolika, dok mu kao širi okvir služi cjelina Dinarskog krša. Pisanu građu, čiji se sadržaji analiziraju u širokom rasponu pojavljivanja, od dnevnih novinskih kronika do najsuvremenije teorijske literature, obrazlaže na podlozi triju interdisciplinarnih platformi – karstologije, povijesti okoliša i kulturnog krajolika – nastojeći tu građu obuhvatiti i protumačiti kroz holistički pristup.
Ivo Lučić (Ravno, BiH, 1960), novinar, istraživač i aktivist. U središtu njegova zanimanja je znanstveno novinarstvo, istraživanje te zaštita prirode i javnog dobra. Osnovnu i srednju školu završio je u Dubrovniku, a diplomirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (1986). Doktorirao je na Studiju karstologije Sveučilišta Nova Gorica u Sloveniji (2009). Znanstveni interesi su mu percepcija prirode i okoliša, osobito krša, te popularizacija znanosti. Autor je i koautor, te urednik nekoliko knjiga o kršu, ratnim stradanjima i ulozi medija u suvremenom društvu, kao i pisac brojnih popularnih, stručnih i znanstvenih članaka. Sudjelovao je na nekoliko desetaka znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. Predavao je na nekoliko sveučilišta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Organizator je više radionica, okruglih stolova i seminara o okolišnim pitanjima. Jedan je od suosnivača Centra za karstologiju ANUBiH. Pokretač je i koordinator projekta istraživanja, popularizacije i zaštite pećine Vjetrenice (1999–2009), u okviru kojeg je Vjetrenica potvrđena kao mjesto s najvećom podzemnom biološkom raznolikosti, te je kandidirana na Popis svjetske baštine.