Katoličanstvo. Društveni aspekti dogme

45.00 KM

180,00 HRK / 22,50 €

 

Autor: Henri de Lubac

Sunakladnik: Ex Libris, Rijeka

Biblioteka: Ecumenica

Naslov izvornika: Catholicisme. Les aspects sociaux du dogme (Les éditions du Cerf, Paris 2009)

Prijevod s francuskog: Marko Kovačević

Broj stranica: 494

Godina izdanja: 2010.

ISBN: 978-953-6932-50-4

Uvez: meki

Visina: 210 mm

Težina: 606 g

  • Opis
  • O autoru

Opis

Uz Dramu ateističkog humanizma glavno djelo francuskog isusovca i kardinala Henrija de Lubaca. Djelo je podijeljeno u dvanaest poglavlja: 1. Dogma; 2. Crkva; 3. Sakramenti; 4. Vječni život; 5. Kršćanstvo i povijest; 6. Tumačenje Pisma; 7. Spasenje po Crkvi; 8. Predestinacija Crkve; 9. Katolicizam; 10. Sadašnja situacija; 11. Osoba i društvo; 12. Transcendencija. Na kraju knjige nalazi se pedeset i pet tekstova crkvenih Otaca o temeljnim dogmama kršćanstva. Mnogo više od običnog kompendija katoličke vjere, djelo predstavlja izlaganje temelja Crkve koji nadilaze novovjekovni individualizam i sociološka tumačenja Crkve. Djelo, čije je prvo izdanje objavljeno 1938. godine, izvršilo je golem teološki utjecaj na čitavu poslijeratnu katoličku teologiju.

Henri de Lubac (Cambrai, 1896 – Pariz, 1991), isusovac, katolički teolog, profesor fundamentalne teologije i povijesti religija. Sa Jeanom Daniélouom, redovničkim subratom, uređivao je niz Sources chrétiennes(Kršćanski izvori), u kojem su objavljena brojna djela crkvenih otaca i velikih mistika. Članom Akademije moralnih i političkih znanosti postao je 1958. Bio je teološki stručnjak na Drugome vatikanskom koncilu, a 1983. papa Ivan Pavao II. imenovao ga je kardinalom. U opsežnu opusu od tridesetak knjiga pisao je o ekleziološkoj problematici, o povijesti dogme, bavio se religioznim iskustvom, budizmom i suvremenim ateizmom. Godine 1938. objavljena je de Lubacova prva knjiga Katolicizam, društveni aspekti dogme. Djelo je smjesta doživjelo velik odjek i više izdanja. U razdoblju koje prethodi Drugome vatikanskom koncilu ono je u katoličku ekleziologiju unijelo promjenu stanovitih naglasaka. Dok se Crkva dotad poglavito shvaćala kao vidljiva i hijerarhizirana zajednica, de Lubac ističe patrističko poimanje Crkve, po kojem je ona nastavak utjelovljenja Sina Božjega, čime je međukonfesionalni dijalog među kršćanima našao čvrsto uporište.