Dominik Mandić: Sabrana djela

235.00 KM

950.00 HRK / 120.00 €

 

Nakladnik: Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM
Sunakladnik: FRAM – ZIRAL, Mostar

 

Priredio: dr. Miroslav Akmadža

 

Broj stranica:
I svezak – 904
II svezak – 276
III svezak – 759
IV svezak – 925

 

Godina izdanja: 2013.

 

ISBN 978-9958-876-10-3 (Sabrana djela)
ISBN 978-9958-876-11-0 (sv. I)
ISBN 978-9958-876-12-7 (sv. II)
ISBN 978-9958-876-13-4 (sv. III)
ISBN 978-9958-876-14-1 (sv. IV)

 

Uvez: tvrdi

Visina: 245 mm (knjige), 250 mm (ukrasna kutija)

Težina: 6.560 g (komplet)

 

Sabrana djela, svezak I

Prelistajte-knjigu

 

 

Sabrana djela, svezak II

Prelistajte-knjigu

 

 

Sabrana djela, svezak III

Prelistajte-knjigu

 

 

Sabrana djela, svezak IV

Prelistajte-knjigu

Nema na zalihi

  • Opis
  • O autoru

Opis

Najveći dio povjesničarskog opusa dr. Dominika Mandića nastao je u inozemstvu, poglavito u SAD-u. Središnja i omiljena piščeva tema jest hrvatska starija povijest, a u tome prvenstveno Bosna i Hercegovina. Mandićev rad karakterizira velika temeljitost u radu, umješno korištenje izvora na više jezika (uz klasične, služio se i talijanskim, francuskim ruskim, španjolskim, engleskim, njemačkim, poljskim, mađarskim, češkim i slovačkim jezicima), arhivarska strpljivost i pedantan rad, kao i sjajno poznavanje nijansa crkvene i vjerske povijesti – posebice s osvrtom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Stoga su Mandićeve povijesne knjige prepune podataka koje je autor skupio iz mnogih izvora (spominjemo prije svih Vatikanski arhiv), te su zato i nezaobilazna preporuka za svakoga tko cjelovito promišlja i piše o povijesti Bosne i Hercegovine.

Sabrana djela fra Dominika Mandića (prir. dr. Miroslav Akmadža) obuhvaćaju četiri sveska. I svezak čine knjige koje se ponajviše hrvatskom nacionalnom poviješću u užem smislu: Crvena Hrvatska u svjetlu povijesnih izvora; Hrvati i Srbi dva stara različita naroda; Hrvatske zemlje u prošlosti i sadašnjosti. Iako navedena djela pokrivaju i puno šira područja od današnjih hrvatskih granica, te govore i o povijesti drugih naroda, ponajviše Srba, ona su ipak ponajviše usmjerena na izučavanje hrvatske nacionalne povijesti. Kako bi čitatelji prvo upoznali samoga autora, knjiga započinje Životopisom fra Dominika Mandića koji je napisao fra Bazilije Pandžić. U II svesku uvrštene su knjige u kojima se Mandić bavi poviješću Bosne i Hercegovine: Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine; Etnička povijest Bosne i Hercegovine. III svezak čine knjige iz crkvene povijesti: Bogomilska crkva bosanskih krstjana; Franjevačka Bosna – Razvoj i Uprava Bosanske Vikarije i Provincije 1340.-1735.; Duvanjska biskupija od XIV.-XVII. stoljeća. U IV svezak uvrštene su mnoge Mandićeve rasprave i članci koje je on objavljivao što u posebnom izdanju pod nazivom Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti, što u raznim domaćim i inozemnim znanstvenim i drugim časopisima.

Fra Dominik Mandić (Lise/Široki Brijeg, 1889 – Chicago, 1973) hercegovački franjevac, povjesničar, političar. U Mostaru je djelovao kao profesor crkvene povijesti. Pokreće tjednik Narodna sloboda, ediciju Savremena pitanja te povijesni niz Monumenta franciscana. Godine 1928. postaje provincijal, a potom profesor i ravnatelj franjevačke gimnazije na Širokom Brijegu. Od 1939. je član vrhovne uprave i ekonom Franjevačkog reda u Rimu gdje vodi izgradnju monumentalne zgrade Generalne kurije i Crkve sv. Marije Posrednice. Nakon II svjetskog rata pomaže hrvatskim izbjeglica koje su završile u Italiji. Godine 1951. dolazi u Ameriku, gdje obnaša službu komisara/kustosa Hrvatskoga franjevačkog komisarijata/kustodije. Tamo osniva i Hrvatski povijesni institut te izdavačku kuću Croatia. Zadnjih 20-ak godina života posvećuje isključivo znanstvenom radu. Autor je preko 30 knjiga i preko 200 rasprava i članaka.