Prikaz knjige

Josip Mlakić: prikaz knjige fra Tomislava Brkovića “Fratri u zgodama i nezgodama”

Fra Tomislav Brković (prir.), „Fratri u zgodama i nezgodama“, Synopsis, Sarajevo–Zagreb, 2018.   Piše: Josip Mlakić Express, 16. 3. 2018.   Nedavno je u izdanju agilnog sarajevskog Synopsisa objavljeno četvrto dopunjeno izdanje knjige “Fratri u zgodama i nezgodama” bosanskog franjevca fra Tomislava Brkovića, obogaćeno ilustracijama zagrebačkog stripaša i grafičkog dizajnera Davora Schunka. Prvo izdanje ove knjige objavljeno je 2008., da bi uslijedila još dva, 2010. i 2012. Knjiga donosi brojne anegdote u kojima su glavni akteri bosanski franjevci, koje fra Tomislav neumorno prikuplja već godinama. [...]

Read more...

Josip Mlakić: prikaz knjige Almina Kaplana “Trganje”

Almin Kaplan, „Trganje“, Synopsis, Sarajevo–Zagreb, 2017.   Piše: Josip Mlakić Express, 9. 3. 2018.   Kada sam prije nekoliko mjeseci pisao o knjigama Damira Ovčine i Elvedina Nezirovića, pisao sam ujedno i o nečemu što bi pretenciozno mogli nazvati budućnošću književnosti na prostoru BiH. Tada sam govorio isključivo o proznim piscima, te nisam spomenuo Almina Kaplana, mostarsko-stolačkog pjesnika, autora “Mostarske zbirke” koja je prošle godine objavljena u Zagrebu, u VBZ-u. U međuvremenu je Almin Kaplan objavio roman “Trganje” koji može ravnopravno stajati uz bok s [...]

Read more...

Kako smijehom kazati istinu?

Tomislav Brković (prir.), „Fratri u zgodama i nezgodama 4“, Synopsis, Sarajevo–Zagreb, 2018.   Piše: Ivan Markešić Oslobođenje, 28. 2. 2018. https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/knjizevnost/kako-smijehom-kazati-istinu   Nije trebalo dugo čekati da nas marljivi, neumorni i radišni bosanski i ramski fratar fra Tomislav Brković iznenadi svojom novom knjigom o zgodama i nezgodama u kojima su se namjerno ili nenamjerno našla njegova subraća bosanski fratri, odnosno o zgodama i nezgodama u kojima su se našli oni koji su s njima komunicirali na više razina, a posebno oni koji su im htjeli napakostiti. [...]

Read more...

Amila Kahrović-Posavljak: Magnovenja istrgnutog svijeta

Almin Kaplan, Trganje, Synopsis, Zagreb–Sarajevo 2017., 134 str. Trganje Almina Kaplana, roman objavljen 2017. godine u izdanju Synopsisa, po svemu je neobična knjiga. Priča je to o selu pored Stoca, dalekom od svakoga centra i svake odluke, preko čijih leđa se prelama savremena historija devedesetih godina. Namjerno pišem preko leđa jer se selo o kojem govori Almin Kaplan pred čitateljem pokazuje kao jedan organizam, utihnuo i nagrižen avetima rata. Jedno je to malo selo, dva naroda i tri vojske. U [...]

Read more...

Miljenko Jergović: Trganje

Almin Kaplan, Trganje, Synopsis, Zagreb–Sarajevo 2017., 134 str. Pjesnik i prozaist s Dubravske visoravni Almin Kaplan nesumnjivi je dobitak svome čitatelju, odakle god da je, samo da razumije i da kao svoj čita ovaj jezik. Pisac neke druge Hercegovine, a ne one za koju se znalo po vinu, suncu i kamenu, i po snažnim egzaltacijama provincijskih bardova, Kaplan nailazi poslije Dretelja i Heliodroma, kolektivne viktimizacijske autohipnoze i nacionalizma kao jedinog općeprihvaćenog identiteta. Tih i precizan pisac, jedan od onih koji [...]

Read more...

Adnan Žetica: Odšjen od Trganja

Almin Kaplan, Trganje, Synopsis, Zagreb–Sarajevo 2017., 134 str. Trganje je roman prvijenac Almina Kaplana. Trganje označava berbu grožđa. Trga se u zadnjoj sedmici avgusta ili u prvoj sedmici septembra. U porodicama koje su se bavile vinogradarstvom, pa tako i u mojoj, dan trganja bio je svečanost. Dionizijski dan. Označavao je kraj muka. Nestanak određenih poslova poput polijevanja vinograda, i nestanak straha od pojave famozne maće koja bi znala prepoloviti prinos. Trganje je donosilo i značajnu financijsku injekciju za porodični budžet. [...]

Read more...

Josip Mlakić: prikaz knjige Ivana Lovrenovića “Unutarnja zemlja: kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine”

Ne postoji zemlja o kojoj se razmišlja s više predrasuda i stereotipija kojima je poodavno istekao “rok trajanja”, a koji se uvijek iznova oživljavaju u dnevno-političke i nacionalnoideološke svrhe, kao što je to slučaj s BiH, zemljom koja je razapeta između tri mitološka diskursa koji su u opreci svaki sa svakim i koja je u 20. stoljeće ušla, po riječima slovenskog književnika Josipa Vidmara koje je izrekao na I zasjedanju ZAVNOBIH-a u Mrkonjić-Gradu 1943. godine, kao “najkompliciranija zemlja u [...]

Read more...

Logorologije napravile rusvaj na književnoj sceni BiH

Još od vremena danas etabliranih pisaca poput Miljenka Jergovića, Aleksandra Hemona, Faruka Šehića, Semezdina Mehmedinovića, pa i Bekima Sejranovića, nije se u bosanskohercegovačkoj književnosti pojavilo novo književno ime koje je barem donekle u rangu pobrojanih. Ipak, ja bih izdvojio dva imena za koja sam gotovo siguran da će vremenom doći u njihov rang. To su Lejla Kalamujić koja je za svoju debitantsku zbirku kratkih priča “Zovite me Esteban” dobila nagradu “Edo Budiša” koja se dodjeljuje u Hrvatskoj, te Aljoša [...]

Read more...

Prognani u zaborav – Fragmenti o pozitivnom potencijalu religioznog

Alen Kristić, „Prognani u zaborav – Fragmenti o pozitivnom potencijalu religioznog“, Synopsis, Sarajevo–Zagreb, 2016.   Piše: Željko Ivanković Autograf.hr, 23. 9. 2016. http://www.autograf.hr/prognani-u-zaborav-fragmenti-o-pozitivnom-potencijalu-religioznog/   Gotovo je cijelo desetljeće, prvo desetljeće dvadeset i prvoga stoljeća, mladi teolog Alen Kristić ispisivao rubriku „Upoznajmo druge“ u tada iznimno prestižnoj sarajevskoj mjesečnoj reviji „Svjetlo riječi“. Već i naslov rubrike, a osobito raznoliko i intrigantno tematizirana područja obećavala su zanimljive intelektualne pustolovine koje su, evo, sad kad više nema ni onog „Svjetla riječi“, ni otvorenosti za drugost kakvu je taj list nekoć [...]

Read more...

Bosanstvo se odjednom pretvorilo u privatno vlasništvo muslimana

Piše: Josip Mlakić Express, Zagreb   U tradicionalnim medijskim pregledima literature uoči ljetnih odmora, književni kritičar Strahimir Primorac spominje i jedan “upravo tiskani roman”, “Rat i sjećanje” Željka Ivankovića, te navodi kako će ova knjiga možda utjecati na recepciju Ivankovićeva djela u Hrvatskoj, koji je na neki način zapostavljen u odnosu na svoje kolege iz BiH: Jergovića, Lovrenovića, Štiksa, Đikića, Lujanovića… Sam pisac ovaj roman smatra svojim najambicioznijim projektom, svojevrsnim “magnum opusom”, odnosno u “emocionalnom, intelektualnom i spisateljskom smislu svojom najvažnijom knjigom”. A [...]

Read more...